Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Naša izdanja

Nasirova etika

Nasirova etika

Autor:
Nasiruddin Tusi
Prevod:
Sedad Dizdarević
Godina izdanja:
2020
Broj stranica:
245
Uvez:
Tvrdi

U tradiciji filozofskog mišljenja etika se najopćenitije određuje kao praktična filozofija koja odgovara na pitanja šta trebam činiti i šta je dobro. Ovakvo određenje zasniva se na Aristotelu i njegovu djelu Nikomahova etika. Pri tome se etika uobičajeno dijeli na normativnu etiku i metaetiku. Tradicionalna etika pitanje o vrlinama, sreći i dobrom životu postavlja kao pitanje o formama života budući se filozofija smatrala učiteljicom života, i takvo njeno određenje vrhuni kod Aristotela i Platona. U savremenosti je Immanuel Kant napravio odmak od tradicije postulirajući filozofiju kao životnu obavezu gdje pitanje šta treba da činim zavisi od odgovora na pitanje šta je čovjek, odnosno od interpretacije značenja svijeta. Da bi u najnovije doba John Rawls poistovjetio moralnu teoriju sa teorijom pravde. Prema tome, u zapadnoj filozofiji četiri modela etike u savremenosti imaju značenje i predmet su interpretacija, a vežu se za djela Aristotela, Huge Grotiusa, Johna S. Milla i Kanta.

Etika Nasiruddina Tusija, budući se nadovezuje na Aristotela, spada u etike vrline. Posebno je to izraženo u trećem dijelu ove knjige koji se bavi politikom. Preuzimajući Aristotelovo određenje čovjeka kao političkog bića/bića zajednice, izvan koje je nemoguć život ali i postizanje dobra, i za Tusija je svrha polisa/grada/društva učiniti čovjeka dobrim i pravičnim. Pošto je dobro moguće postići samo u polisu/društvu/gradu, za obojicu ovih filozofa etika predstavlja dio politike. Shodno tradicionalnom razumijevanju filozofije još iz njenog helenskog doba, i Tusi razumijeva filozofiju kao sveobuhvatnu ili univerzalnu nauku te na početku djela donosi i pregled njene sveobuhvatne strukture. (…)

Neizbježno je pitanje na kraju kako Nasirova etika funkcionira danas u tzv. postmodernom svijetu, postmodernoj etici i bioetici, u postmetafizičkoj intelektualnoj atmosferi, koja je okrenuta protiv svakog poopćavanja, univerzalizma i onog “meta”, a koja je procesima digitalizacije svijeta, kao novog “meta” instrumenta, u prilici da postane dominantna i opća. Odgovor na ovo i slična pitanja svaki čitalac knjige naći će sam za sebe nakon zatvaranja njenih korica.“

(Izvod iz predgovora)

×

Log in