Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *
Učitava...
Početna Pitanja i odgovori Pitanja Brak sa daljnom rodbinom
  1. anonymous

    Brak sa daljnom rodbinom


    Selam. Htio bih pitati kakav je stav islama u vezi sa stupanjem u brak sa rodbinom daljom od prvog koljena (kako se to kod nas u Bosni kaže). Malo sam zbunjen, pošto znam da su Ali, a.s., i Fatima, a.s., bili drugo koljeno (pradjed im je isti: Abdul-Muttalib) dok takav brak u današnjici ne bi naišao na odobravanje (zbog srodstva). Znači Kur'anom su dozvoljeni jedno drugom, ali su ipak rodbina? Da Vas Allah nagradi.

    Odgovor

    Sva islamska pravila bez ikakve sumnje imaju svoje koristi, kako za pojedinca tako i za društvo. Upravo zbog toga neka su djela mustehab, tj. poželjna ili pak vadžib, tj. obavezna. Ukoliko neka djela ulaze u okvir mekruha ili harama, tj. da ih je nepoželjno činiti ili su strogo zabranjena, sasvim je sigurno da se u njima kriju određene štete, kako za pojedinca tako i za društvo.

    S druge strane, islam je vjera za sva vremena i sve ljude do Sudnjega dana, a čovjek se stalno nalazi na stazi napretka i usavršavanja, pa mnoge od koristi ili šteta sa naučnog aspekta još nisu objašnjene. Kao što su mnoge štete i koristi koje su nama danas jasne, za naše pretke bile zagonetne, tako će mnoge stvari koje su nama nejasne za naše nasljednike u budućnosti biti jasne. Općenito, ukoliko mi za neki propis ne poznajemo razlog zašto je dozvoljen ili zabranjen, to ne znači da se u njemu ne krije korist ili šteta, jer bez ikakve sumnje sva islamska pravila su utemeljena ili na ostvarenju koristi ili na očuvanju od štete.

    S obzirom na činjenicu da je donosioc vjere islama Poslanik, s.a.v.a., koji je primio poruku od Uzvišenog Stvoritelja, u čijem stvaranju nema niti najmanjeg nedostatka (a stvaranje svijeta je radi stizanja čovjeka do stvarnoga savršenstva i istinske sreće), nema smisla da bi ovaj Apsolutni Mudrac, dozvolio Poslaniku propis, a da taj isti propis sa naučnog aspekta posjeduje najmanji problem. Dakle, Poslanikovo djelo je sa vjerskog aspekta pokazatelj njegove dozvoljenosti, a značenje dozvoljenosti podrazumijeva da se u tom djelu ne krije niti najmanja šteta – ni ovosvjetska ni ahiretska, ni materijalna ni duhovna, ni moralna ni društvena. Dakle, sa vjerskog aspekta ovakav brak je dozvoljen.

    Međutim, što se tiče toga da danas takav brak ne bi naišao na odobravanje – ovo neodobravanje je stav javnog mijenja, a nikako naučna tvrdnja. Kako se kod nekih od ovakvih parova javlja problem neprihvatanja krvne grupe, nauka ne odobrava njihov brak, zbog toga što potomak iz takvog braka može imati problema (mada je i taj problem riješen zahvaljujući najnovijim naučnim otkrićima). Taj problem nije vezan za srodnike, već kako rekoh za krv. Veliki broj brakova između srodnika, sa naučnog aspekta nemaju niti najmanji problem ni zapreku, kao ni između ostalih supružnika. Neki pak imaju probleme, ali ne sa aspekta srodstva, već sa aspekta osobina krvi, upravo kao i drugi supružnici kod kojih se ovaj problem može javiti, a da nemaju nikakve rodbinske veze.

    U skladu sa ovim, niti svi rodbinski brakovi imaju problem, niti su svi bračni drugovi koji nisu u srodstvu bez problema. Problem koji se javlja zbog krvi, nije u vezi sa rodbinom ili onim koji to nisu, u suprotnom bi svi brakovi između rodbine trebali biti zabranjeni i prije testova, i s druge bi strane svi brakovi između onih koji nemaju rodbinske veze trebali biti dozvoljene bez ikakvih uvjeta. Mi dobro znamo da to nije tako.

    Filozofi koriste jedan izraz, kojim bi se i mi mogli poslužiti. Oni kažu: najbolji argument za dokazivanje neke stvari, jeste njeno postojanje. Praktično iskustvo je dokazalo da u velikom broj brakova između srodnika, nema niti najmanje medicinski dokazane smetnje kod djece rođene u takvim brakovima.

    Postavlja se pitanje, zašto je onda postalo uvriježeno mišljenje, da su takvi brakovi nepodobni, nepoželjni ili šta već?! Ovo je mišljenje utemeljeno na historijskim tokovima, čemu trenutno nije mjesto za spominjanje, ali što se svodi na intrigu protiv vjerskog nauka.

    Na temelju ukazanog, sa kur'anskog i islamskog stanovišta nema nikakve prepreke u sklapanju braka između srodnika (unutar dozvoljenog), amidžić i amidžična, kći tetke i sin tetke mogu se uzeti, najbolji dokaz tome jeste Poslanikovo djelo. Ova dozvola ne znači da ne treba učiniti i test, već je u načelu, brak kao takav dozvoljen. Međutim, ukoliko bi eventualno postojao problem neodgovarajuće krvi kod jednog od njih dvoje, taj bi se problem trebao riješiti ili pak uopće ne stupiti u brak, upravo kao što se dešava kod onih koji nisu u srodstvu, ali ipak iz opreznosti obavljaju test krvi.

    Međutim, sam princip stupanja u brak, bez uzimanja u obzir eventualnih nepoželjnih mogućnosti, sa kur'anskog je aspekta dozvoljen i u njemu nema nikakvog problema.

×

Log in